Početna
Novi Vinodolski je 'vinski' grad, a imamo i mjestašce koje se zove - Vina
[caption id="attachment_5802" align="alignnone" width="661"]
U povijesti je Novi Vinodolski mijenjao nazive. Zvao se Novi Grad, Novigrad, Novi, Novi u Vinodolu te Novi Vinodol[/caption]
Vinodolski zakon je sastavljen u Novom Gradu, kasnije zvanom Novi Vinodol i od polovice XX. stoljeća preimenovanom u Novi Vinodolski, “ljeta gospodnjeg 1288, indikacije prve, šestog dana mjeseca siječnja”.
U odredbama tog dokumenta vinogradi se spominju tri puta, vino dva puta, a i podrum, krčmar, pudar (čuvar vinograda) te likuf. To je stari običaj gozbe, jedenja i pijenja, za veći broj svjedoka za sklapanje pravnih poslova. Tako piše vinopedia.hr o Vinodolskom zakoniku.
Pjenušac 1288 Vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog nazvali su prema godini nastanka Vinodolskog zakonika[/caption]
Novi Vinodolski vjerojatno je najpoznatije hrvatsko naselje u čijem je nazivu vino, a stanovnici ga i proizvode, ali nije i najveće. Vinkovci su imali 31.057 stanovnika prema posljednjem popisu, ali nisu baš poznati po vinu. Isprva se naselje zvalo Szentelius, Szentilya, Zentheleye, Zenthylye, St. Helye i slično prema crkvi posvećenoj svetom Iliji. Naziv Vinko, Wanko ili Wanka, a kasnije i Winkowcze, Winkoftzi te Vinkovci, pojavio se zato što je novi oltar gotičke crkve bio posvećen sv. Vinku, tada omiljenom svecu u ovim krajevima, zaštitniku vinogradara, opekara, lončara i drvosječa.
Vinarija iz Lopatinca ima jako dobar Pušipel, odličan crni pinot, a senzacionalnog Bijelog pinota 2006. više nema[/caption]
Što se tiče vinskih svetaca, najviše je naselja, očekivano, posvećeno je najpoznatijem - svetome Martinu. U okolici Buzeta te Svete Nedelje u Istri su naselja Sveti Martin, kao i pokraj Križevaca, Sveti Martin pod Okićem je pokraj Samobora, a u Svetom Martinu na Muri u Međimurju je i mjesto Toplice Sveti Martin. Martin bez svetog prefiksa je u Našicama.
U Kneževim Vinogradima zrije, naravno, grožđe, ali zriju i vina u arhivi prekrasnog starog podruma vinarije Belje[/caption]
U susjednoj Krapinsko-zagorskoj županiji, u Loboru, je Vinipotok. Blago Vinipotočanima kojima vino samo teče. Dalmacija ima, pak, Vinišče i Vinovac u Marini i Vinine u Trilju te Donje i Gornje Vinjane pokraj Imotskog.
Vinogradi su prebivalište stanovnika Kneževih Vinograda u Baranji, Daruvarskih Vinograda te Vinograda Ludbreških, ali i Vinogradaca u Belišću. A Bačva? Živim u Bačvi može reći 21 stanovnik naselja tog naziva u istarskom Višnjanu koje je poznato po vinogradima. Pokraj Drniša je, pak Badanj, a i ta riječ tamo znači bačva ili kaca. Čepić je u istarskom Oprtlju, a čepa na listi hrvatskih naselja nema.
U nazivu Velike Gorice je kajkavski izraz za vinograd, ali poznatija je po destilatima obitelji Brigljević nego po vinima[/caption]
Postoje i Orehova Gorica i Pasanska Gorica u Gornjoj Stubici, Vukova Gorica u Netretiću te još osam izvedenica tih riječi: Goričan Međimurska, Goričanec i Goričica u Zelini, Goričanovec u Đurmancu, naselja Mala Gorica u Svetoj Nedelji i Petrinji, općina Marija Gorica pokraj Zaprešića te Radina Gorica u Krašiću. I, naravno, Velika Gorica. Ima 61.198 stanovnika i po tome je šesti grad u Hrvatskoj, no nema oko nje puno gorica i po vinu nije baš poznata.
Iz Podvinja je nekad vozila poštanska kočija u Beč. Danas nema ni poštu, samo poštanski broj. A nema baš ni vina[/caption]
Naselje ima čak 3057 stanovnika, u povijesti je iz njega poštanska kočija vozila za Beč, a danas nema ni poštu, samo poštanski broj. Podvinje Miholečko s 45 stanovnika je u općini Sveti Petar Orehovec.
U Sokolovcu u Koprivničko-križevačkoj županiji ljudi žive u mjestu Lepavina, blago njima. Pokraj Dubrovnika je Lozica, pokraj Šibenika Lozovac, na Mljetu Velika Loza, a na Viru su Lozice.
Osim četiri slova, Pisarovinu s vinom povezuju i izvor u mjestu Jamnička Kiselica te punionica mineralne vode[/caption]
Pisarovina nema veze s francuskim impresionistom rođenim na Antilima koji se zove Camille Pissarro, ali s vinom je povezuje punionica mineralne vode. Imamo u Hrvatskoj i jedno pivsko mjesto: pokraj Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županiji je Pivnica Slavonska.
U povijesti je Novi Vinodolski mijenjao nazive. Zvao se Novi Grad, Novigrad, Novi, Novi u Vinodolu te Novi Vinodol[/caption]
Vinodolski zakon je sastavljen u Novom Gradu, kasnije zvanom Novi Vinodol i od polovice XX. stoljeća preimenovanom u Novi Vinodolski, “ljeta gospodnjeg 1288, indikacije prve, šestog dana mjeseca siječnja”.
U odredbama tog dokumenta vinogradi se spominju tri puta, vino dva puta, a i podrum, krčmar, pudar (čuvar vinograda) te likuf. To je stari običaj gozbe, jedenja i pijenja, za veći broj svjedoka za sklapanje pravnih poslova. Tako piše vinopedia.hr o Vinodolskom zakoniku.
Naziv iz grčkih vremena
Vinodolska dolina, pak, doslovni je prijevod rimskog naziva "Vallis Vinearia”, a to je ime zapisao grčki geograf Slilaks još 340. godine prije Krista. Simbol vinodolskog vinarstva danas je Vinska kuća Pavlomir. Osnovali su je 1994. vukovarski prognanici i "izrasla" je u lijepo imanje s 39 hektara vinograda, a pjenušcem San Marino osvojili su ove godine Decanterovo srebro. Imaju i pjenušac 1288 kojim odaju počast objavi Vinodolskog zakonika. [caption id="attachment_5791" align="alignnone" width="659"] Pjenušac 1288 Vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog nazvali su prema godini nastanka Vinodolskog zakonika[/caption]
Novi Vinodolski vjerojatno je najpoznatije hrvatsko naselje u čijem je nazivu vino, a stanovnici ga i proizvode, ali nije i najveće. Vinkovci su imali 31.057 stanovnika prema posljednjem popisu, ali nisu baš poznati po vinu. Isprva se naselje zvalo Szentelius, Szentilya, Zentheleye, Zenthylye, St. Helye i slično prema crkvi posvećenoj svetom Iliji. Naziv Vinko, Wanko ili Wanka, a kasnije i Winkowcze, Winkoftzi te Vinkovci, pojavio se zato što je novi oltar gotičke crkve bio posvećen sv. Vinku, tada omiljenom svecu u ovim krajevima, zaštitniku vinogradara, opekara, lončara i drvosječa.
Zaštitnik pretoka vina
Više ljudi nego Novi Vinodolski u naselju s nazivom prema vinskom svecu ima i međimurska općina Sveti Juraj na Bregu - 4929. Naziv je dobila po svetom Jurju, zaštitniku težačkih poslova poput sadnje i okopavanja vinograda te pretoka vina. Najpoznatija je tamošnja vinarija Dvanajščak Kozol iz Lopatinca iz koje, osim Pušipela, stižu i izvrsni crni i bijeli pinoti. [caption id="attachment_5792" align="alignnone" width="659"] Vinarija iz Lopatinca ima jako dobar Pušipel, odličan crni pinot, a senzacionalnog Bijelog pinota 2006. više nema[/caption]
Što se tiče vinskih svetaca, najviše je naselja, očekivano, posvećeno je najpoznatijem - svetome Martinu. U okolici Buzeta te Svete Nedelje u Istri su naselja Sveti Martin, kao i pokraj Križevaca, Sveti Martin pod Okićem je pokraj Samobora, a u Svetom Martinu na Muri u Međimurju je i mjesto Toplice Sveti Martin. Martin bez svetog prefiksa je u Našicama.
Pokraj Vrgorca su Vina
Sama riječ vino u različitim izvedenicama pojavljuje se u, osim u Novom Vinodolskom, u desecima hrvatskih naselja. Pokraj Vrgorca je mjesto Vina, pokraj Krapinskih Toplica je Donje Vino, a u sastavu Unešića su Donje Vinovo s 52 i Gornje Vinovo sa 16 stanovnika. Pokraj Imotskog su Vinjani Donji i Vinjani Gornji, Vinagora i Vrhi Vinagorski su u Pregradi, Vini Vrh je u Ozlju, a Vinica, Vinica Breg i Vinočno su u Varaždinskoj županiji. [caption id="attachment_2759" align="alignnone" width="656"] U Kneževim Vinogradima zrije, naravno, grožđe, ali zriju i vina u arhivi prekrasnog starog podruma vinarije Belje[/caption]
U susjednoj Krapinsko-zagorskoj županiji, u Loboru, je Vinipotok. Blago Vinipotočanima kojima vino samo teče. Dalmacija ima, pak, Vinišče i Vinovac u Marini i Vinine u Trilju te Donje i Gornje Vinjane pokraj Imotskog.
Vinogradi su prebivalište stanovnika Kneževih Vinograda u Baranji, Daruvarskih Vinograda te Vinograda Ludbreških, ali i Vinogradaca u Belišću. A Bačva? Živim u Bačvi može reći 21 stanovnik naselja tog naziva u istarskom Višnjanu koje je poznato po vinogradima. Pokraj Drniša je, pak Badanj, a i ta riječ tamo znači bačva ili kaca. Čepić je u istarskom Oprtlju, a čepa na listi hrvatskih naselja nema.
Bijela Loza postoji, crne nema
Ima, međutim loze i gorica. U općini Podgorač u Osječko-baranjskoj županiji je Bijela Loza, a širom Hrvatske je 11 naselja koja se zovu Gorica i dva u množini Gorice. Tako u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od milja zovu vinograde. [caption id="attachment_5794" align="alignnone" width="654"] U nazivu Velike Gorice je kajkavski izraz za vinograd, ali poznatija je po destilatima obitelji Brigljević nego po vinima[/caption]
Postoje i Orehova Gorica i Pasanska Gorica u Gornjoj Stubici, Vukova Gorica u Netretiću te još osam izvedenica tih riječi: Goričan Međimurska, Goričanec i Goričica u Zelini, Goričanovec u Đurmancu, naselja Mala Gorica u Svetoj Nedelji i Petrinji, općina Marija Gorica pokraj Zaprešića te Radina Gorica u Krašiću. I, naravno, Velika Gorica. Ima 61.198 stanovnika i po tome je šesti grad u Hrvatskoj, no nema oko nje puno gorica i po vinu nije baš poznata.
Jel' Lepavina lepša neg' Vina?
I trsova imamo podosta... Naselja s nazivom Trstenik su u Mariji Gorici pokraj Zaprešića, Laništu u Istri, na Pelješcu, Trstenik Nartski je u Rugvici pokraj Zagreba, a jedno je Trsteno u zagorskom Tuhlju i drugo pokraj Dubrovnika. Naselja koja se zovu Podgorje, znači "pod trsovima" ili "pod vinogradom" ima puno širom Hrvatske, a Podvinje je u Slavonskom Brodu. [caption id="attachment_5795" align="alignnone" width="670"] Iz Podvinja je nekad vozila poštanska kočija u Beč. Danas nema ni poštu, samo poštanski broj. A nema baš ni vina[/caption]
Naselje ima čak 3057 stanovnika, u povijesti je iz njega poštanska kočija vozila za Beč, a danas nema ni poštu, samo poštanski broj. Podvinje Miholečko s 45 stanovnika je u općini Sveti Petar Orehovec.
U Sokolovcu u Koprivničko-križevačkoj županiji ljudi žive u mjestu Lepavina, blago njima. Pokraj Dubrovnika je Lozica, pokraj Šibenika Lozovac, na Mljetu Velika Loza, a na Viru su Lozice.
Prigorci i Prigorja
Prigorec nije samo onaj tko živi pri gori, odnosno pri vinogradu nego i mjesto pokraj Ivanca, a dva su i Prigorja. Jedno se zove još i Brdovečko, a drugo je pokraj Đurmanca. [caption id="attachment_5796" align="alignnone" width="643"] Osim četiri slova, Pisarovinu s vinom povezuju i izvor u mjestu Jamnička Kiselica te punionica mineralne vode[/caption]
Pisarovina nema veze s francuskim impresionistom rođenim na Antilima koji se zove Camille Pissarro, ali s vinom je povezuje punionica mineralne vode. Imamo u Hrvatskoj i jedno pivsko mjesto: pokraj Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županiji je Pivnica Slavonska. 08.04.2025.