Umro je vinar Arnaldo Caprai iz Umbrije, Talijan koji je svijet upoznao s 'najzdravijim' vinima
U 92. je godini napustio nas je legendarni talijanski vinar Arnaldo Caprai, čovjek koji je svijetu predstavio vina od sagrantina, sorte koja ima najviše polifenola. Riječ je o velikoj grupi spojeva dobrih za zdravlje ljudi koje se može pronaći u kožicama i košticama grožđa. Crna, odnosno crvena vina fermentiraju sa kožicama i košticama, kao i jantarna vina, a za razliku od bijelih kojima uglavnom fermentira samo mošt. Zato bijela vina u pravilu imaju puno manje polifenola.
Tamna i gorka
Vina bogata polifenolima mogu se, krajnje pojednostavljeno, prepoznati po tamnijoj, neprozirnoj boji te izraženijoj gorkoći. Svjetska istraživanja pokazuju kako su najzdravija vina, nakon sagrantina, ona od sorte tannat, koja potječe iz jugozapadne francuske, a danas je najviše ima u Urugvaju. Te dvije imaju otprilike četiri puta više polifenoma nego cabernet sauvignon i merlot, primjerice.
Puno polifenola sadrže i petite sirah, znan i pod nazivom durif, kojeg više nego drugdje ima u Kaliforniji, potom marselan, križanac cabernet sauvignona i grenachea udomaćen u Francuskoj, Španjolskoj, Kini, Argentini, Brazilu Urugvaju, a ima ga i kod nas, te glasoviti nebbiolo, od kojeg u talijanskom Piemonteu rade glasovita vina Barolo i Barbaresco.
Kod nas plavac vodi
Znanstveni rad o polifenolima i njihovu korištenju u marketinške svrhe kod nas je grupa autora iz Požege objavila prije 10 godina. Naveli su 10 sorata među kojima je daleko najviše polifenola bilo u plavcu malom, puno više u onome s Postupa, nego s obližnjeg Dingača. Slijedila su vina od pinota crnog, borgonje, cabernet sauvignona, frankovke, merlota, zweigelta, ona s Pelješca koja nisu s Postupa i Dingača, pa traminca i malvazije istarske bijele. S obzirom da su borgonja i frankovka ista sorta, zanimljivo je da u Istri vina od nje imaju više polifenola nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nešto je, očigledno, i u tlu.
07.01.2026.
