Žilavka terroir u Međugorju novi je festival posvećen ovoj velikoj hercegovačkoj i hrvatskoj sorti

Nismo bili svjesni važnosti, kvalitete i potencijala žilavke, a ona je tu od 14. stoljeća i moramo je cijeniti. Početkom 20. stoljeća bilo je 6400 hektara vinograda žilavke. Filoksera je uništila dobar dio nasada, ali sorta se oporavila. Nigdje kao ovdje u Hercegovini nije tako plodonosna, s puno šećera i puno kiselina koje vina čine harmoničnim. Ovdje je specifičan terroir za žilavku, a ne u Makedoniji ili negdje drugdje, rekao je o sorti na festivalu Žilavka terroir u međugorskom Etnu selu Herceg o sorti enolog, prof. dr. sc. Tihomir Prusina.

Prusina (gore desno) je prvi doktor vinarstva u Hercegovini. Pozvao je mlade na sadnju žilavke, koju su im sačuvali očevi i djedovi, te rekao kako mu je ovaj događaj ispunio srce i da se raduje sljedećem. Žilavka terroir predstavio je sva lica žilavke, svježe, odležane, arhivske, jantarne…, iz tridesetak vinarija. Tridesetak vinara je na svojim štandovima, uz one s hercegovačkim delicijama, osiguralo najbolje okuse Hercegovine za više od tisuću posjetitelja, koje su zabavljali klapa Sebenico i Nina Badrić. Došli su, naravno, brojni političari, ali i gospodarstvenici te uglednike iz svih područja života, među kojima su se posebno isticali sportaši poput Aljoše Asanovića, Ivice Tucka, Ivana Dodiga, Marina Šege, Stanka Baraća...