Umro je Enver Moralić, vlasnik Kutjeva, Đakovačkih vina i Briča

U 91. godini preminuo je Enver Moralić, kod nas najpoznatiji kao vlasnik vinarije Kutjevo. Rođen je 1935. u Kotor Varoši pokraj Banjaluke, diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1962. godine, a za bivše države bavio se ozbiljnim biznisom, među ostalim i naftnim, ponajviše sa tadašnjim Sovjetskim Savezom. Kažu da je prvi milijun dolara zaradio u 32. godini. Bio je i vlasnik Đakovačkih vina te slovenske vinarije Brič tik uz hrvatsku granicu.

U Hrvatsku se vratio 1994. kupivši tvrtku Božjakovina pokraj Dugog Sela. Želio je kupiti i PIK Vrbovec, no predsjednik Tuđman navodno to nije dopustio. Vinariju Kutjevo je kupio 2004. i poprilično ju je unaprijedio. Preko Kutjeva je postao i vlasnik Đakovačkih vina. Djelovao je poprilično zatvoreno, no u opuštenijim je trenucima bio izvrstan domaćin. Druženja u vinariji Brič uglavnom se pamte po lovu na tartufe.

U Briču je napravio i vino Vinagra od refoška. Profesor splitskog medicinskog fakulteta dr. Mladen Boban otkrio je, pričao je tada Moralić, kako refošk iz njegova slovenskog vinograda izvrsno utječe na dobro raspoloženje, čak ima i afrodizijačka svojstva. Naziv je složenica riječi vino grande, ali i igra koja namjerno podsjeća na Viagru. Imao je zbog toga problema s proizvođačem Viagre, no riješio ih je. Vinagra je na Vinistri 2009. osvojila srebro sa 84,67 bodova, 0,33 manje nego što je trebalo za zlato.

Moralić se 2010. susreo i Miljenkom Grgichem u Mikeovoj vinariji u Trsteniku na Pelješcu. Istaknuli su tada kako su graševina, malvazija i plavac mali sorte kojima se Hrvatska treba predstaviti svijetu. Ima i drugih, rekli su, koje mogu dati velika vina, no nema ih u dovoljnim količinama za ozbiljan izvoz. Evo i nastavka izvještaja u kojem se vidi kako su prije 15 godina stanje hrvatskog vinarstva opisali riječima koje i danas drže vodu:

Svjetski uspjeh bilo kojega hrvatskog vinara ujedno je i uspjeh hrvatskih vina. Država treba pomoći svakom vinaru, velikom i malom, na putu do uspjeha, rekao je Miljenko Grgić. Moralić je dodao kako država vrlo često nema sluha za vinare, ali i kako je hrvatske vinare teško je skupiti i udružiti. Svaki ima neku svoju filozofiju.

U Kaliforniji je tako bilo prije 50 godina. Malo pomalo tamošnji vinari shvatili su da samo zajedno mogu ostvariti napredak, prisjetio se Grgić. Rekao je i da su naša vina u svijetu nepoznata.

Svi dosadašnji pojedinačni plasmani hrvatskih vina na američko tržište nisu pomogli da Amerikanci prepoznaju Hrvatsku kao vinsku zemlju. Problem su nedovoljne količine vina za ozbiljniji izvoz, marketing koji ne postoji te nemogućnost američkog potrošača da se upozna s našim vinima kroz promocije i kušanja, objasnio je Grgić.

Enver Moralić rekao je i kako država mora strože nego dosad kontrolirati uvoz vina.

Uvoz kvalitetnih vina nije upitan jer takva vina predstavljaju dobar omjer cijene i kvalitete s kojim se i naši vinari moraju natjecati. Problem je što u uvozu gotovo 90 posto otpada na rinfuzna vina, a to stvara i uvjete za razvoj sivog tržišta, koje već pokriva od 50 do 60 posto ukupne potrošnje vina u Hrvatskoj. Tu gubi i država, pojasnio je Moralić pa dodao kako se loša vina uvezena u rinfuzi u Hrvatskoj pune u boce i prodaju. Takva praksa kod potrošača stvara krivu sliku i o hrvatskim vinima.