Početna
Rimljani su pili puno bolja vina nego što smo mislili, tvrde arheolozi
Arome koje podsjećaju na tostirani kruh i orahe te blago začinjen okus imala su vina koja su Rimljani radili prije gotovo 2000 godina. Objavili su to u britanskom arheološkom časopisu Antiquity Dimitri Van Limbergen s belgijskog Sveučilišta Ghent i Paulina Komar sa Sveučilišta u Varšavi.
Rimljani su glinene posude dolije ukapali u zemlju, a vinifikacija je bila slična sve popularnijem korištenju amfora[/caption]
Dolia i qvevri (amfora) imaju usko dno što omogućuje da se krute tvari u njima stalože i djelomično odvoje od vina. Dodali su i kako je pikantan okus nastajao zbog zakopavanja dolije u zemlju, što je omogućilo kontrolu temperature za vrijeme odležavanja vina. Rimljani su, tvrde, radili bolja i stabilnija vina nego što se pretpostavljalo.
Brojna su rimska kućanstva čuvala vina u glinenim posudama postavljenima u kuhinji ili sobi kako bi im bila što bliža[/caption]
Veliki vinski podrumi ispunjeni dolijama bili su velike investicije pa dokazuju i gospodarski prosperitet u kasnorepublikansko i ranocarsko doba, rekao je Van Limbergen. Dodao je kako su mnoga kućanstva imala manji dolium pa su vina bila dio svakodnevnog života.
Vina poput današnjih iz amfora
Usporedili su drevne dolije - zemljane posude u kojima su Rimljani držali vino, a bile su ponekad i dovoljno velike da u njih stane čovjek - sa sličnim spremnicima koji se koriste danas. Ponajprije s glinenim amforama koje, po uzoru na Gruziju, danas koriste i brojni europski vinari. I zaključili kako je proces proizvodnje vina poprilično sličan. [caption id="attachment_10871" align="alignnone" width="658"]
Rimljani su glinene posude dolije ukapali u zemlju, a vinifikacija je bila slična sve popularnijem korištenju amfora[/caption]
Dolia i qvevri (amfora) imaju usko dno što omogućuje da se krute tvari u njima stalože i djelomično odvoje od vina. Dodali su i kako je pikantan okus nastajao zbog zakopavanja dolije u zemlju, što je omogućilo kontrolu temperature za vrijeme odležavanja vina. Rimljani su, tvrde, radili bolja i stabilnija vina nego što se pretpostavljalo.
Nisu imali samo crvena i bijela...
Ta vina, pojasnili su, nisu dijelili na bijela i crvena. Spektar je bio širi, u rasponu od bijele i žute do zlatne, jantarne, smeđe pa crvene i crne, a boje su se javljale kao posljedica maceracija. Ljut (spicy ili pikantan) okus nastao je zakopavanjem dolije u zemlju, navode u studiji. Time su kontrolirali i temperaturu tijekom odležavanja vina. [caption id="attachment_10873" align="alignnone" width="654"]
Brojna su rimska kućanstva čuvala vina u glinenim posudama postavljenima u kuhinji ili sobi kako bi im bila što bliža[/caption]
Veliki vinski podrumi ispunjeni dolijama bili su velike investicije pa dokazuju i gospodarski prosperitet u kasnorepublikansko i ranocarsko doba, rekao je Van Limbergen. Dodao je kako su mnoga kućanstva imala manji dolium pa su vina bila dio svakodnevnog života.
Voljeli su vina koja 'suše' usta
Zbog odležavanja u glinenoj posudi vino je sušilo usta. To je bilo popularno, a dokazuje i da su Rimljani utjecali na okuse i mirise vina mijenjajući oblik dolija i mjesta na kojima su ih držali.08.04.2025.