Uz Dan pobjede: 20. rođendan slavi Korlat, ne bi bilo ni eko vina iz Nadina

Krčenjem makije na pustopoljini pokraj Benkovca započeo je 2004. projekt Korlat. Ekipa Badela 1862. očistila je 103 hektara pa te i sljedeće godine posadila tri svjetske crne sorte: cabernet sauvignon, merlot i syrah. Već 2007. ubrali su nešto grožđa s tih mladih loza i godinu potom bojažljivo vina ponudili ispod stola prijateljima od kojih su htjeli čuti iskreni sud. [caption id="attachment_17920" align="alignnone" width="660"] Prije 20 godina vinski šef u Badelu 1862. bio je mr. Franjo Francem. Evo ga na Korlatu nakon čišćenja, a prije sadnje[/caption]

Vina su oduševila sve koji su ih probali, samo je favorit nekome bio merlot, drugome syrah, a trećemu cabernet sauvignon. Točili su se iz boca na kojima nije bilo etiketa, samo bijeli papir s isprintanim podacima o vinu. Ni kad su za Božić 2010. izašla na tržište, vina s Korlata nisu imala klasičnu etiketu. Godina berbe bila je otisnuta velikim brojkama na staklu, a ispod je pisalo Korlat.

Pisale su sitnim slovima i sorte, no njih je lako prepoznati po boji. Cabernet sauvignon je ljubičast, syrah crven, a merlot plav. Lijepu vinogradarsku priču popratila je lijepa vinarska, koja je konačno i zaokružena odličnom pakovinom. Korlata vjerojatno ne bi bilo da nije bilo akcije Oluja kojom je oslobođeno gotovo 20 posto hrvatskog područja. Pobjeda se slavi 5. kolovoza kad je oslobođen Knin.

[caption id="attachment_17931" align="alignnone" width="675"] Vinarija Burnum iz okolice Knina ima ružičasti pjenušac od babića te bijeli i crni cuvée od naših i francuskh sorata[/caption] Samo sedam kilometara od Knina danas su vinogradi vinarije Burnum. Nazvana je po rimskom logoru s početka naše ere u kojem je bilo i do 25.000 vojnika. Na šest hektara rastu bijele sorte pošip, maraština, chardonnay i voignier te crne babić, plavac mali merlot, cabernet sauvingon, cabernet franc i carmenère. Red u tom vinogradu ima i Rade Šerbeđija. [caption id="attachment_17932" align="alignnone" width="674"] Osim Maraštine Maruška, vinarija Vizzulin ima i dobar Pošip 2020. Među crnima se ističe Merlot (Foto: Nikola Zoko)[/caption]

Pokraj Drniša je, pak, vinariju osnovala obitelj Smiljana Reljića, ratnog ravnatelja Službe za zaštitu ustavnog poretka. Nazvali su je Vizzulin prema djedovu nadimku. Imaju puno pravo dičiti se Maraštinom Maruška koja je na kušanju u vinariji fino pristajala slanim fritulama, pašteti od sira, pršuta, oraha i smokve te kozjem siru, pršutu i kobasicama od divlje svinje.

Nadinsko polje posebna je priča. Dio čokota pojedinačni su panjevi, a dio je razvučen na žicu. Sam se Nadin danas vjerojatno ne bi predstavljao kao najekološkije naselje u Hrvatskoj da privremeni gospodari prije 30-ak godina nisu zapustili vinograde. Kako četiri godine nije bilo prskanja, Nadinjani su po oslobođenju krenuli u ekološki uzgoj loze. Danas im je najpoznatije vino Carl Gustaf.

[caption id="attachment_17937" align="alignnone" width="665"] Na prvim je vinima samo pisalo Carl Gustaf. Novija godišta imaju i žig švedskoga kralja. Uz njegovu dozvolu, naravno[/caption] Izvanredan crnjak obitelj Škaulj radi od cabernet sauvignona i merlota. Nazvali su ga prema švedskom kralju koji je u vinariji s kraljicom Silvijom bio 2013. Posjet je trebao biti kratak, protokolarna, no potrajao je satima. Kraljevskom paru dopala su se i vina i vinari pa se nisu dali van. Šime Škaulj i sin Tomislav rade i vrlo dobar ružičasti pjenušac od crljenka. [caption id="attachment_17938" align="alignnone" width="659"] Lovac na vina, naš Tomo Jakopović, 'počastio' je Šimu Škaulja prije tri godine u Zagrebu Škauljevim pjenušcem Nud[/caption] U desecima se, naravno, danas broje dobre vinarije na području oslobođenom Olujom i stotine su vina vrijednih pozornosti. Možemo samo zahvaliti braniteljima koji su nam omogućili da u njima uživamo.