Početna
Vinska odvjetnica navodi 10 lekcija o vinu koje su vrijedile u starom Rimu
Dr. sc. Ines Matić Matešković na riječkom Pravnom fakultetu predaje Rimsko pravo, a nama će u slobodno vrijeme kao sommelierka predavati i vinsko pravo i krivo. Krivo je, svakako, bilo to što su zakonodavci staroga Rima branili ženama da piju vina
Bila je to 2016. godina, a ja sam, kao jedna od nekolicine polaznika tečaja prve razine Hrvatskog sommelier kluba i stršala u toj homogenoj grupi. Nisam imala veze s barom, restoranom ili bilo kojim drugim poslom koji bi logički objasnio zašto s njima.
Štoviše, kad sam spomenula kako radim na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, petnaestak začuđenih ljudi gledalo me ne izgovarajući pitanje koje sam im čitala iz očiju: Kakve veze rimsko pravo ima s vinima i sommelierstvom?
[caption id="attachment_2453" align="alignnone" width="641"]
Michelangelo Buonarroti (1475.-1564.) pretvorio je boga vina u košarkaša. Isklesao ga je visokog 203 centimetra[/caption]
Kako to neizgovoreno, a kasnije vrlo često opetovano pitanje ne bi ostalo bez odgovora, prvu kolumnu vinske odvjetnice portala vinskiklub.hr započet ću pojašnjenjem veze rimskog prava i vina.
Teško nam je danas shvatiti značaj vina u tadašnjem rimskom društvu. Povijesni izvori govore to da je prosječni odrasli rimski građanin pio dva sekstarija vina na dan. Nema to veze sa seksom: riječ je o manje od 400 litara ispijenog vina na godinu.
Neusporedivo je to s današnjim navikama, ali na našu štetu. Prosječni je Talijan tijekom 2021. popio 43 litre vina, odnosno 9,3 puta manje nego stari Rimljanin, a Italija je trenutačno druga u svijetu po konzumaciji vina po glavi stanovnika.
[caption id="attachment_2483" align="alignnone" width="659"]
Michelangelo Merisi da Caravaggio (1571.-1610.) Bacchusu je 'dao' lice slikara Marija Monnittija s kojim je živio[/caption]
Unatoč drastičnom smanjenju konzumacije, svakome tko je posjetio Italiju jasno je da rimska vinska kultura među Talijanima i danas živi, a mi im na tome opravdano zavidimo. Kako bih dio te vinske kulture učinila i dijelom opće, odabrala sam 10 kratkih lekcija o vinu iz antičkoga Rima.
1. Rimljani su štovali Bacchusa - boga vina i plodnosti.
2. Preteča današnjih sommeliera bio je rimski Rex Bibendi, što znači kralj pića. On je definirao omjere u kojima se vino miješa s vodom i pazio da nitko ne ostane bez vina u čaši.
3. Antički grad Pompeji bio je jedno od najvažnijih vinskih središta rimskog svijeta, a u njegovim ostacima i dan danas postoji vinograd zasađen sortom lacrime di Gesù, odnoso Isusovim suzama.
[caption id="attachment_2484" align="alignnone" width="669"]
U vinu je istina prvi je dio izreke koja se nastavlja riječima 'in aqua sanitas', što neki prevode kao 'u vodi je zdravlje'[/caption]
4. In vino veritas, ili u vinu je istina, rekao je Plinije Stariji 79. godine naše ere. Bio je pisac i vinski kritičar koji je opisao brojna vina. Malo je poznato da ova izreka u cijelosti glasi "in vino veritas, in aqua sanitas" pa ne treba zaboraviti uz čašu vina popiti i pokoju čašu vode.
5. Rimljani su u javnom interesu štitili vinogradarstvo od konkurencije iz provincija.
6. Rimski pravnici vodili su računa o geografskom podrijetlu vina. Tako su postavili temelje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koju koristimo danas, a upravo je i predmetom brojnih rasprava na europskoj razini, uključujući i aktualnu s talijanskim pokušajem da zbog zaštite njihova prosecca nama zabrane korištenje naziva prošek.
7. Rimljanima je vino iz poznatih vinogorja vrijedilo otprilike četiri puta više od običnog vina, i dvostruko više od ostalog kvalitetnog vina.
[caption id="attachment_2485" align="alignnone" width="648"]
Pompeji su do erupcije Vezuva 79. godine naše ere bili važno vinsko središte carstva. I danas su tamo vinogradi[/caption]
8. Nekadašnji su Rimljani više puta pokušavali osvojiti današnju Istru, no vojnici bi se uvijek napili zato što su Histri za sobom ostavljali prazne kuće pune vina.
9. Dioklecijanov Edikt o cijenama imao je posebno poglavlje posvećeno vinu kojim se
pokušavalo zaustaviti inflaciju određivanjem maksimalnih cijena vina za cijelo Rimsko Carstvo.
10. Ženama je u antičkom Rimu bilo zabranjeno piti vino, štoviše, muškarac koji je našao svoju ženu da pije, imao je pravo razvesti se od nje.
Iako su Rimljani postavili temelje vinskoj i pravnoj kulturi, neka pravila, na sreću, nisu
preživjela do danas, pri čemu prvenstveno mislim na ovo posljednje.
Michelangelo Buonarroti (1475.-1564.) pretvorio je boga vina u košarkaša. Isklesao ga je visokog 203 centimetra[/caption]
Kako to neizgovoreno, a kasnije vrlo često opetovano pitanje ne bi ostalo bez odgovora, prvu kolumnu vinske odvjetnice portala vinskiklub.hr započet ću pojašnjenjem veze rimskog prava i vina.
Teško nam je danas shvatiti značaj vina u tadašnjem rimskom društvu. Povijesni izvori govore to da je prosječni odrasli rimski građanin pio dva sekstarija vina na dan. Nema to veze sa seksom: riječ je o manje od 400 litara ispijenog vina na godinu.
Neusporedivo je to s današnjim navikama, ali na našu štetu. Prosječni je Talijan tijekom 2021. popio 43 litre vina, odnosno 9,3 puta manje nego stari Rimljanin, a Italija je trenutačno druga u svijetu po konzumaciji vina po glavi stanovnika.
[caption id="attachment_2483" align="alignnone" width="659"] Michelangelo Merisi da Caravaggio (1571.-1610.) Bacchusu je 'dao' lice slikara Marija Monnittija s kojim je živio[/caption]
Unatoč drastičnom smanjenju konzumacije, svakome tko je posjetio Italiju jasno je da rimska vinska kultura među Talijanima i danas živi, a mi im na tome opravdano zavidimo. Kako bih dio te vinske kulture učinila i dijelom opće, odabrala sam 10 kratkih lekcija o vinu iz antičkoga Rima.
1. Rimljani su štovali Bacchusa - boga vina i plodnosti.
2. Preteča današnjih sommeliera bio je rimski Rex Bibendi, što znači kralj pića. On je definirao omjere u kojima se vino miješa s vodom i pazio da nitko ne ostane bez vina u čaši.
3. Antički grad Pompeji bio je jedno od najvažnijih vinskih središta rimskog svijeta, a u njegovim ostacima i dan danas postoji vinograd zasađen sortom lacrime di Gesù, odnoso Isusovim suzama.
[caption id="attachment_2484" align="alignnone" width="669"] U vinu je istina prvi je dio izreke koja se nastavlja riječima 'in aqua sanitas', što neki prevode kao 'u vodi je zdravlje'[/caption]
4. In vino veritas, ili u vinu je istina, rekao je Plinije Stariji 79. godine naše ere. Bio je pisac i vinski kritičar koji je opisao brojna vina. Malo je poznato da ova izreka u cijelosti glasi "in vino veritas, in aqua sanitas" pa ne treba zaboraviti uz čašu vina popiti i pokoju čašu vode.
5. Rimljani su u javnom interesu štitili vinogradarstvo od konkurencije iz provincija.
6. Rimski pravnici vodili su računa o geografskom podrijetlu vina. Tako su postavili temelje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koju koristimo danas, a upravo je i predmetom brojnih rasprava na europskoj razini, uključujući i aktualnu s talijanskim pokušajem da zbog zaštite njihova prosecca nama zabrane korištenje naziva prošek.
7. Rimljanima je vino iz poznatih vinogorja vrijedilo otprilike četiri puta više od običnog vina, i dvostruko više od ostalog kvalitetnog vina.
[caption id="attachment_2485" align="alignnone" width="648"] Pompeji su do erupcije Vezuva 79. godine naše ere bili važno vinsko središte carstva. I danas su tamo vinogradi[/caption]
8. Nekadašnji su Rimljani više puta pokušavali osvojiti današnju Istru, no vojnici bi se uvijek napili zato što su Histri za sobom ostavljali prazne kuće pune vina.
9. Dioklecijanov Edikt o cijenama imao je posebno poglavlje posvećeno vinu kojim se
pokušavalo zaustaviti inflaciju određivanjem maksimalnih cijena vina za cijelo Rimsko Carstvo.
10. Ženama je u antičkom Rimu bilo zabranjeno piti vino, štoviše, muškarac koji je našao svoju ženu da pije, imao je pravo razvesti se od nje.
Iako su Rimljani postavili temelje vinskoj i pravnoj kulturi, neka pravila, na sreću, nisu
preživjela do danas, pri čemu prvenstveno mislim na ovo posljednje. 08.04.2025.