Zlatna Slavonija! Kit Đuro, nosorog, pijani bicikl i vinarija iz 1232.

Tko je bolji? Reper Kandžija ili bećar Pavo? Glasovati se može u Muzeju Bećarca u Središtu Pleternice. I svaki glas se broji. Može se tamo provozati ringišpilom, zaplesati kolo, poslušati bećarce samo za starije od 16 ili snimili vlastiti u tonskom studiju! To je vjerojatno jedini muzej u kojem ne treba biti tih. U njemu se slave život, pjesma i tradicija, baš onako po slavonski. [caption id="attachment_23102" align="alignnone" width="546"] Muzej bećarca. Fotografija Domagoj Katić[/caption] Nekoliko koraka dalje, u Interpretacijskom centru Terra Panonica, bećarce pjevaju i kitovi. Animiranim filmom u kojem je glavni glumac kit Đuro, započinje putovanje milijunima godina u povijest, kad je na području Slavonije bilo Panonsko more. Pomoću VR naočala roni se dubinama mora, a doživljaj je ljepši roni li se s prijateljem. [caption id="attachment_23103" align="alignnone" width="549"] Terra Panonica. Fotografija_Borna Subota[/caption] Gradski muzej Požega prošle je godine proslavio 100. rođendan i na dar dobio novi postav. Svega ima: od fosila starih 14 milijuna godina i najstarijeg otiska prsta, preko najstarijeg željeznog mača do impresivnih kamenih rudinskih glava, od priče o autoru prvog "udžbenika" kemije Pavlu Thalleru do autentičnog požeškog običaja Grgureva. U muzeju je oko 85.000 eksponata. [caption id="attachment_23101" align="alignnone" width="534"] Gradski muzej Požega - plemićka obitelj Kraljević. Fotografija Karlo Hruškar[/caption] U Požeškoj kući vrte se pedale na pijanom biciklu i vozi gradskim ulicama uz pomoć simulatora. Ovaj centar za posjetitelje pod povijesnim požeškim boltama još je jedno atraktivno mjesto u kojem se kroz zabavu svašta nauči. Primjerice, kako je fra Luka Ibrišimović Sokol protjerao Osmanlije iz Požege i kako su prošli oni koji su na dvoboj izazvali baruna Trenka. [caption id="attachment_23105" align="alignnone" width="566"] Požeška kuća. Fotografijna Stiglic Photo[/caption] Putovanje Zlatnom Slavonijom prilika je i za obilazak najstarijeg podruma o ovom dijelu Europe. Izgrađen je 1232. u srcu vinorodnog Kutjeva, prijestolnice graševine, a za sedam godina proslavit će veliki 800. rođendan. Duga je povijest vinogradarstva i vinarstva Zlatne Slavonije. [caption id="attachment_23106" align="alignnone" width="554"] Stari podrum vinarije Kutjevo. Fotografija: Borna Subota[/caption] U Kući Panonskog mora na ulazu u Park prirode Papuk u Velikoj, klinci će uživati u igri na interaktivnom podu s morskim pijeskom, nakon što upoznaju podmorje, obalu i kopno nekadašnjeg Panonskog mora i otkriju brojne fosile s papučkih padina. Za kraj mogu u vrtu napravite selfi s nosorogom, prastanovnikom Slavonije. [caption id="attachment_23107" align="alignnone" width="578"] Kuća Panonskog mora. Fotografija: Borna Subota[/caption] Za uspomenu na putovanje Zlatnom Slavonijom uz pomoć viteza kovača posjetitelji mogu iskovati novčić u Muzeju grada Pakraca. Ovaj gradić podno Psunja u 13. stoljeću bio je poznat po slavonskom banovcu, srebrnom novcu koji se kovao u dobro čuvanoj prvoj kovnici novca u Hrvatskoj. [caption id="attachment_23108" align="alignnone" width="560"] Slavonski banovac. Fotografija: TZ PSŽ[/caption] A Državna ergela Lipik preselila se sa sedamdesetak lipicanaca u nove staje pokraj umjetnog jezera Raminac. Ergelu je davne 1843. osnovao grof Janković, a od 2022. tradicija uzgoja lipicanaca na listi je nematerijalne baštine UNESCO-a. [caption id="attachment_23109" align="alignnone" width="586"] Lipicanci. Fotografija Denis Peroš[/caption] To je samo nekoliko primjera kako se može Zlatnu Slavoniju otkriti na drugačiji način: prepustiti se avanturi, uživati u tradiciji i vratiti kući napunjenih baterija.